DIREKCIJA: +387 33 724 220 DISPEČERSKI CENTAR: +387 33 724 240 +387 61 218 866 Obala Kulina bana 8, Sarajevo
DIREKCIJA: +387 33 724 220 DISPEČERSKI CENTAR: +387 33 724 240 +387 61 218 866 Obala Kulina bana 8, Sarajevo
Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo
The company for the production and transport of gas BH-Gas Ltd. Sarajevo
booked.net

Jedna cijev nije dovoljna – intervju Jasmin Salkić i Almir Bečarević

Može li Bosna i Hercegovina ostati bez prirodnog gasa dok velike zemlje šire mrežu i u nju ulažu milijarde eura?
Piše: JELENA MILANOVIĆ

Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan 19. novembra su obilježili završetak ključne faze Turskog toka, gasovoda koji povezuje dvije zemlje. Na ceremoniji u Istanbulu Erdogan je objavio da je morski dio Turskog toka s dvije paralelne linije snabdijevanja na dubini od dva kilometra ispod Crnog mora dovršen i da je završna faza “istorijskog projekta” dostignuta. Dvije linije duge 930 kilometara ispod Crnog mora će prebacivati 31,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje.

 

Napadnuti kapaciteti
“Svjedoci smo važnog događaja koji jasno pokazuje partnerstvo i saradnju naših zemalja u bavljenju najsloženijim i najambicioznijim projektima”, izjavio je Putin te dodao da je provođenje projekata poput ovog “dobar primjer naše sposobnosti da podržimo jedni drugima nacionalne interese”.
Time je aludirao na dugogodišnju tvrdnju Kremlja kako neke evropske zemlje odustaju od unosnih ugovora s Rusijom pod pritiskom Sjedinjenih Država.
Nekoliko dana ranije Evropska unija pozvala je Srbiju da se bori protiv “zavisnosti od isporuka ruskog gasa”, navodi se u izvještaju Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta, a predsjednik susjedne države Aleksandar Vučić je u maju 2018. izjavio daje zemlji potreban ruski gas i da stoga podržava izgradnju Turskog toka.
“Ako Ukrajina zatvori gasovod, Srbija i Turska će biti još više povezane”, rekao je Vučić.
Gdje je u cijeloj priči Bosna i Hercegovina, koja gas dobija upravo iz Srbije? Za Oslobođenje govore direktor BH Gasa Jasmin Salkić i njegov savjetnik Almir Bećarević.
– BH Gas razmišlja zadnjih deset godina, tačnije od 2006. о drugom pravcu snabdijevanja. Razlog je bio stepen iskorištenosti jedinog gasovoda, jer je već u tom trenutku gasovod iz pravca Zvomika bio izmeđi 60 i 70 posto popunjen. U zimskin mjesecima, što je javnosti malo poznato, BH Gas je morao danima da reducira potrošnju Biraču, kako bi Sarajevo imalo prirodni gas. Dakle, Birač je sa potrošnjom od 500-600 hiljada kubika na dan bio, uslovno rečeno, rezan do 60-70 hiljada kubika. Da bi ljudima bilo jasnije, reći ću da je bio na toplom režimu, kaže Bećarević, dok direktor Salkić ističe kako su kapaciteti gasovoda “napadnuti”.
A napadnuti su odvojkom za Bijeljinu, CMG postrojenjem u Zvomiku, najavom izgradnje fabrike gasa u Zvomiku…
– Niko Federaciju nije pitao za to. Projekat Zenica-Travnik bio je prva faza južne interkonekcije. Primami cilj nije bila gasifikacija Srednjobosanskog kantona. Primami cilj je bio poveziva­nje sa transportnim sistemom Repu­blike Hrvatske, tačnije drugi ulaz u dr­žavu, jer Republika Srpska ne želi ga­sovod iz Broda, ističe Salkić.

Ako se nastavimo svađati о regulatorima i zakonima, a da ne gradimo mrežu, desiće nam se sindrom Crne Gore. Ona ima sve propise, ali nema gasa, kaže Salkić.

Zaštita potrošača
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, nakon prijetnji da će Sarajevu zavrnuti dotok prirodnog gasa, otišao je juče u Sankt Peterburg, gdje će otvoriti Trgovinsko predstavništvo Republike Srpske. Odgovarajući na pitanje da li će tokom posjete Rusiji imati priliku da sa nadležnima razgovara о gradnji gasovoda u Srpskoj, Dodik je naveo da će о tome vjerovatno biti riječi kada se bude sastao sa predstavnicima Gazproma.
“Gradnja gasovoda ostaje naš prioritet, odnosno da se gradi poveznica od Srbije preko Drine i da taj gasovod dođe i do Banjaluke i raširi se dalje kroz RS”, poručio je Dodik.
Iz BH Gasa naglašavaju da je ponovo riječ о snabdijevanju iz pravca Srbije.
– To je pravac Bijeljina-Modriča-Banjaluka, što nema veze sa snabdijevanjem Federacije ni sa gasovodom iz Zvomika. To je opet isti problem koji već imamo, jer to ne nudi sigurnost snabdijevanja. Niko nikoga ne može zaustaviti ni u čemu. Ako oni žele iz tog pravca gasifikovati Bijeljinu, ako je njima isplativije dovesti gas iz Srbije, a ne iz Broda, nije problem. Mi mislimo da je diverzifikacija izvora snabdijevanja jug, hrvatski gas, opetimski gas, ali je to mogućnost izbora. Izbor nije kada imate Zvomiki novi ulaz 20 kilometara iznad Zvomika, pojašnjava Bećarević.
Salkić kaže da je suština cijele priče, a što nalažu i direktive EU, zaštita potrošača.
– Ovo što se sada dešava u industriji direktno ugrožava prava potrošača u Sarajevu. Problem je što se godinama ništa nije gradilo, usvojeni su propisi u RS-u, koji nisu u skladu sa Trećim energetskim paketom. Nemate kontrolu nad tim dijelom, pa svako raspoređuje kapacitete kako hoće, a upravo je zbog toga južna interkonekcija neophodna, naglašava Salkić.
Iz BH Gasa podsjećaju da nije Federacija ta koja je kroz Zakon о gasu preuzela sve ingerencije države, već je to uradila Republika Srpska.
– Regulator sa punim ingerencijama mora postojati na nivou države, jer to bi značilo zaštitu potrošača u Sarajevu, ali i Zvomiku. Nebitno je koja će se kompanija sutra baviti ovim poslom, dodaje Salkić.
Osnova Trećeg energetskog paketa je upravo jačanje nacionalnih regulatora, a ne tri člana zakona kako se to želi predstaviti.
– Ako pričamo о jedinstvenom tržištu, moramo imati nekoga kо kontroliše i nas i kolege iz RS-a, a i treba da nas kontroliše. Ništa drugo ne tražimo. Govorili smo kolegama iz RS-a da gradimo gasovod iz Broda, koji je najisplativiji pravac. Na to bi se nadovezali Doboj, Maglaj, Banja-luka. Ovdje se radi о ekonomskom aspektu i zdravlju ljudi, napominje Salkić, dodajući da sutra kompanije iz RS-a mogu prodavati gas u FBiH, ali da se prije svega mora zaštititi mreža.

Izgradnjom odvojka južne interkonekcije ka Mostaru, stvorile bi se mogućnosti kompletiranja prstena – gasovoda prema Brodu, što je kao najbolje rješenje ucrtala i Energetska zajednica

– Specifičnost je da imamo samo jedan ulaz, da se u ovom dijelu Evrope troši ruski gas. Nema novih izvora i ovo što rade Rusija i Turska je sjajna stvar. Ali, mi to moramo pratiti. Ako ne izgradimo južnu interkonekciju, gasovod će ući u 50-e godine, on je i sada rizičan. Ne znači da će se nešto desiti, ali može, govori Salkić.

Jedan čovjek je presjekao između dva rješenja koja se tiču ekologije u Sarajevu, tople vode iz Kaknja i dovođenja gasa iz Rusije. On se zove Emerik Blum

 

Novi signal
BH Gas danas posluje tako da su osigurana kako sredstva za južnu interkonekciju, tako i za plaćanje tri fakture unaprijed, ukoliko bi došlo do problema u isporuci. Druga pozitivna stvar je što su, prema Salkićevim riječima, kolege iz RS-a pohvalile projekat izgradnje gasovoda prema Hrvatskoj.
– Za nas je to, možda, jedan novi signal, da možemo pričati na ekonomskim temeljima. Kad izgradimo mrežu, lako će trgovina i investitori doći, ističe Salkić.
Bećarević dodaje kako se ne trebamo pitati treba li nam prirodni gas, jer jedan podatak sve govori: “Gazprom, kada je počeo izvoz gasau Evropi, počeo ga je sa 20-ak milijardi kubika, a danas izvozi 190 milijardi kubika”.
– Obojica ističu da se trebamo zamisliti da li jedna Njemačka ili Turska bacaju milijarde na projekte gasovoda, da Srbija, Mađarska i Bugarska mole da preko njihovih teritorija ide nastavak Turskog toka.
– Mi ćemo biti na Turskom toku, to nije sporno i to preko cijevi iz Zvomika. Ali, to će opet biti jedna cijev, napominju iz BH Gasa. 

(Projekat se realizira uz podršku Vlade SAD-a i dijelom je finansiran grantom Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Mišljenja, nalazi i zaključci autora ne odražavaju i nužno mišljenja, nalaze i zaključke State Departmenta)

error: Content is protected !!